13 Laganih Linux desktop okruženja za stare računare

Riječ Open Source može se pripisati Linux zajednici koja ga je dovela u postojanje zajedno sa uvođenjem Linuxa (nasljednika tada postojećeg Unix operativnog sistema).

Iako je „Linux“ sam po sebi nastao kao samo osnovno jezgro, njegova priroda otvorenog koda privukla je ogromno društvo programera širom svijeta da doprinesu njegovom razvoju.

Ovo je stvorilo revoluciju širom sveta i mnogi ljudi i zajednice su počeli da doprinose tome da bude kompletan operativni sistem koji bi mogao da zameni Unix. Zatim dalje, više nema povratka sa aktivnim razvojem koji se odvija ujednačenim tempom.

To je dovelo do uvođenja distribucija kao što su Debian, Ubuntu, Fedora, CentOS, OpenSUSE, Red Hat, Arch, Linux Mint, itd. koji koriste Linux kao osnovno jezgro.

Uvođenje Desktop okruženja označilo je značajnu prekretnicu. Ali šta je tačno Desktop okruženje i kakvu ulogu igra

Šta je Linux Desktop okruženje

Primarna svrha Linux distribucije je da olakša efektivno korištenje mogućnosti Linux OS-a od strane korisnika. Da bi se to postiglo, potrebno je sučelje koje služi kao most, omogućavajući da se zahtjevi korisnika lako razumiju i obrađuju od strane kernela.

Desktop okruženje ispunjava ovu preciznu ulogu. Funkcioniše kao grafički interfejs koji korisnicima nudi pojednostavljenu prezentaciju osnovnog kernela. Kao takvo, Desktop okruženje korisniku elegantno prikazuje sve osnovne funkcije kernela na prefinjen i prezentabilan način.

Komponente koje čine desktop okruženje uključuju File Manager (za prikazivanje svih datoteka i fascikli prisutnih u sistemu u strukturiranom formatu), Window Manager, Image Viewer, Video Player, Audio Player, Kalkulator, Browser, Display Manager i sve ostale Aplikacijski softveri i uslužni programi kojih se možete sjetiti na osnovnom operativnom sistemu.

Dakle, dvije glavne komponente Linux distribucija su Kernel i Desktop Environment. Ispod su spomenuta neka od lakih desktop okruženja koja su privukla distribucije kako bi ih učinila svojim zadanim desktop okruženjem zbog njihovih karakteristika i performansi.

1. Xfce

Xfce je desktop okruženje otvorenog koda za Unix-like sisteme razvijeno u C. Budući da je brz i lagan, manje se očekuje da će izazvati probleme sa CPU-om i memorijom čak i na starijim desktop računarima.

Sastoji se od odvojeno strukturiranih dijelova koji se kombinuju kako bi napravili kompletno desktop okruženje.

Neke od komponenti Xfce-a uključuju:

  • Xfwm : Kompozitni upravitelj prozora.
  • Thunar : Upravitelj datotekama, koji liči na Nautilus, ali je efikasniji i stoga brži.
  • Orage: Podrazumevana kalendarska aplikacija za Xfce.
  • Podloga za miša: Uređivač datoteka koji se u početku račvao od Leafpad-a, ali se sada aktivno razvija i održava od nule.
  • Parole: Media player baziran na GStreamer okviru napravljenom za Xfce.
  • Xfburn: CD/DVD snimač za Xfce.

2. LXDE

LXDE je skraćenica za Lightweight X11 desktop okruženje koje je još jedno popularno desktop okruženje za sisteme slične Unixu, razvijeno je korištenjem C (GTK+) i C++ (Qt).

Najveća prednost što ga imate kao svoj izbor za desktop okruženje je njegova niska potrošnja memorije koja je niža od one u najpopularnijim desktop okruženjima, tj. GNOME, KDE i Xfce. Uključuje i GPL i LGPL licencirane kodove.

Komponente koje čine LXDE uključuju:

  • LXDM – Display Manager.
  • LXMusic – Zadani muzički plejer za XMMS2.
  • Leafpad – Zadani uređivač teksta za LXDE.
  • Openbox – Menadžer prozora.
  • LXTask – Zadani upravitelj zadataka.
  • PC Man File Manager – Zadani File Manager i Desktop Metaphor provajder.

LXDE je podrazumevano desktop okruženje za mnoge distribucije uključujući Lubuntu, Knoppix, LXLE Linux, Artix i Peppermint Linux OS – između ostalih.

3. GNOME 3

GNOME je akronim za GNU Network Object Model Environment i jedno je desktop okruženje sastavljeno u potpunosti od besplatnih alata otvorenog koda. Napisan na C, C++, Python, Vala i Javascript-u, GNOME je dio GNOME projekta koji se sastoji od volontera i plaćenih saradnika, a najveći je Red Hat.

GNOME je trenutno u aktivnom razvoju, a najnovije stabilno izdanje je GNOME 44. GNOME radi na X Windows sistemu i takođe na Waylandu od GNOME-a 3.10.

GNOME 44 je zamenio mnogo stvari počevši od podrazumevanog menadžera prozora koji je sada promenjen u Metacity umesto Mutter, prebacivanje zadataka je pripisano posebnom području pod nazivom Pregled, GNOME jezgro aplikacije su takođe redizajnirane da obezbede bolje korisničko iskustvo.

Komponente GNOME-a uključuju:

  • Metacity – Zadani upravitelj prozora.
  • Nautilus – Zadani upravitelj datoteka.
  • gedit – Zadani uređivač teksta.
  • Gnomovo oko – Zadani preglednik slika.
  • GNOME video zapisi – Zadani video plejer.
  • Epiphany – Web pretraživač.

4. MATE

MATE je još jedno desktop okruženje za sisteme slične Unixu. Svoje porijeklo pronalazi u neodržavanoj bazi koda GNOME 2. Razvijen je u C, C++ i Python i licenciran pod više licenci sa nekim dijelovima koda pod GNU GPL, dok su drugi dijelovi pod LGPL.

Naziv „MATE“ pojavio se na slici kako bi se razlikovao od GNOME 3 koji je još jedno desktop okruženje. Sastoji se od GNOME-ovih aplikacija koje su ranije bile dio GNOME-a 2 i drugih aplikacija koje su razvijene od nule.

Komponente koje čine MATE desktop okruženje su:

  • Caja – zadani upravitelj datoteka.
  • Pluma – zadani uređivač teksta.
  • Marco – upravitelj prozora.
  • Atril – Pregledač dokumenata.
  • Eye of MATE – Pregledač slika.

Od svog izdavanja, to je bilo zadano desktop okruženje za Linux Mint, Sabayon Linux, Fedora, itd. Osim toga, dostupno je u nekoliko repozitorija uključujući Ubuntu, Arch, Debian, Gentoo, PC Linux OS, itd. Osim svih ovo je Ubuntu MATE dobio originalni status Ubuntu okusa.

5. KDE Plasma 5

KDE Plasma 5 je peta generacija KDE desktop okruženja kreiranih za Linux sisteme. Prebačen je na QML od svog razvoja, koristeći OpenGL za hardversko ubrzanje što dovodi do niskog iskorišćenja CPU-a i boljih performansi čak i na jeftinim sistemima.

Većina dijelova njegovog koda je objavljena pod GNU LGPL. Plasma 5 koristi X Window sistem sa podrškom za Wayland koji tek dolazi. Uspješno je zamijenio Plasma 4 na mnogim Linux distribucijama uključujući Fedoru, Kubuntu i openSUSE Tumbleweed.

Plasma 5 pruža poboljšanu podršku za HiDPI, zajedno sa migracijom na Qt5 koji uzima intenzivno grafičko prikazivanje u GPU čineći CPU bržim. Osim ovoga, Plasma 5 uključuje novu zadanu temu pod nazivom Breeze.

Komponente koje čine KDE Plasma 5 uključuju:

  • Kwin – Zadani upravitelj prozora.
  • Dolphin – Zadani upravitelj datoteka.
  • Kwrite/KATE – Zadani uređivač teksta.
  • Greenview – Zadani preglednik slika.
  • Dragon Player – Zadani video plejer.

KDE zajednica je također predstavila Plasma mobile kao Plasma varijantu za pametne telefone. Plasma mobile radi na Waylandu i kompatibilan je sa Ubuntu Touch i eventualno Android aplikacijama. Njegov najnoviji interfejs je objavljen u julu 2015. godine, sa prototipom koji radi za Nexus 5.

6. Cimet

Još jedno desktop okruženje koje potiče iz GNOME-a je Cinnamon, razvijeno u C, JavaScript i Python-u i objavljeno pod GPLv2.

Cinnamon je u početku započeo kao fork GNOME Shell-a, sa ciljem da obezbijedi desktop okruženje za Linux Mint od strane Mint programera, ali zbog drugačijeg GUI-a od GNOME-a, mnoge osnovne GNOME aplikacije su prepisane da odgovaraju ovom okruženju.

Projekt cimeta započeo je 2011. godine, a posljednje stabilno izdanje bilo je ove godine. S vremenom, Cinnamon je postao samostalan projekt i čak ne zahtijeva GNOME instalaciju. Ostala poboljšanja uključuju obradu ivica, poboljšanja performansi, obradu ivica itd.

Komponente koje čine ovo okruženje su:

  • Muffin – Zadani upravitelj prozora.
  • Nemo – Zadani upravitelj datoteka.
  • gedit – Zadani uređivač teksta.
  • Gnomovo oko – Zadani preglednik slika.
  • totem – Zadani video plejer.

7. Prosvetljenje

Enlightenment, također poznat jednostavno kao E, je upravitelj prozora za X Window sistem, koji je u aktivnom razvoju, a najnovije izdanje je E25 0.25.4 ove godine.

Razvijen je isključivo u C koristeći EFL (Enlightenment Foundation Libraries) i objavljen pod BSD licencama. Najveća prednost koju nudi je to što se može koristiti u sprezi sa programima napisanim za GNOME i KDE. Kada se koristi zajedno sa EFL-om, pojavljuje se kao kompletno desktop okruženje.

Komponente koje čine ovo okruženje Enlightenment desktopa su:

  • Prosvjetljenje – Zadani upravitelj prozora i upravitelj datoteka.
  • Ecrire – Zadani uređivač teksta.
  • Ephoto – Pregledač slika.
  • Rage – Video plejer.
  • Elbow – Zadani preglednik.

8. Deepin

Ranije poznat kao Hiweed Linux, Deepin je Linux distribucija bazirana na Ubuntu-u koja koristi vlastito integrirano Deepin desktop okruženje. Prvobitno ga je 2014. godine razvio Wuhan Deepin Technology Co., a najnovije stabilno izdanje bilo je u maju ove godine.

Većina dijelova je puštena pod GPL. Deepinovo desktop okruženje, iako je u početku ličilo na GNOME, odvojeno je od njega nakon izdavanja GNOME-a 3 zbog uklanjanja mnogih prilagodljivih karakteristika. Zatim nadalje, deepin je napravljen od nule koristeći HTML5 i Webkit uz korištenje JavaScripta za više funkcija.

Komponente koje čine ovo desktop okruženje su:

  • Deepin-wm – Zadani upravitelj prozora.
  • Nautilus – Zadani upravitelj datoteka.
  • Gedit – Zadani uređivač tekstualnih datoteka.
  • Gnomovo oko – Pregledač slika.
  • Deepin-Movie – Zadani video plejer.

9. LXQT

Još jedno lagano i jednostavno desktop okruženje na grafikonima, LXQT je korak naprijed od LXDE i spaja LXDE (koji je baziran na GTK 2) i Razor-qt (što je bilo dobro razmišljanje ali nije bio u mogućnosti da se uspješno pojavi kao odlično desktop okruženje).

LXQT je u suštini spajanje dva najpopularnija GUI okruženja, tj. GTK i Qt objavljena pod GNU GPL 2.0+ i 2.1+. LXQT je dostupan za razne Linux distribucije uključujući Ubuntu, Arch, Fedora, OpenSUSE, Mandriva, Mageia, Chakra, Gentoo, itd.

Komponente koje čine LXQT desktop okruženje su:

  • PCManFM-Qt – Zadani upravitelj datoteka.
  • JuffED – Zadani uređivač teksta.
  • LXImage-Qt – Zadani preglednik slika.
  • Qps – Process Viewer i Manager
  • Qterminal – Emulator terminala
  • lxqt-archiver – Arhiver datoteka

10. Pantheon – Osnovni OS

Pantheon desktop okruženje je predstavljeno sa osnovnim operativnim sistemom koji je bio izvor za predstavljanje ovog desktop okruženja. Napisano je od nule koristeći Python i GTK3. Mnogi recenzenti tvrde da je ovo desktop okruženje “Mac Clone” zbog svog standardnog izgleda kao Mac OS.

Njegova sve veća popularnost je zbog njegove jednostavnosti i elegancije. Njegov pokretač aplikacija je zapanjujuće jednostavan i stoga brz. Glavni principi koji su se imali na umu prilikom razvoja ovog okruženja bili su: „Sažetost“, „izbjegavanje konfiguracije“ i „minimalna dokumentacija“.

Komponente koje čine ovo desktop okruženje su:

  • Gala – Zadani upravitelj prozora.
  • Pantheon fajlovi – Zadani upravitelj datoteka.
  • Scratch – Zadani uređivač teksta.
  • Shotwell – Zadani preglednik slika.
  • GNOME video zapisi – Zadani video plejer.
  • Midori – Zadani web pretraživač.

11. Zajedničko okruženje radne površine

CDE ili Common Desktop Environment je desktop okruženje za Unix i OpenVMS bazirane sisteme i čak je bilo klasično Unix Desktop okruženje povezano sa komercijalnim Unix radnim stanicama.

U aktivnom je razvoju od 1993. godine, a posljednje stabilno izdanje objavljeno je u januaru 2020. godine. Od kada je objavljen kao besplatni softver u avgustu 2012. godine, portiran je na Linux i BSD derivate. Početni razvoj CDE-a bio je zajednički napor HP-a, IBM-a, Sunsoft-a i USL-a koji su ga objavili pod imenom Common Open Software Environment (COSE).

Od njegovog izdavanja, HP ga je najavio kao podrazumevano desktop okruženje za Unix sisteme i ono je ostalo de facto standard do 2000. godine kada su okruženja poput KDE-a i GNOME-a počela da se razvijaju. U avgustu 2012. postao je potpuno otvoren sa izvornim kodom koji je postao dostupan na Sourceforgeu.

12. Proizvođač prozora

Window Maker je open-source i besplatni X11 menadžer prozora koji je prvobitno imao za cilj da ponudi podršku za integraciju GNUstep Desktop Environmenta, iako može da radi nezavisno. Window Maker je lagan, nevjerovatno brz i vrlo prilagodljiv, jednostavan za korištenje sučelje, prečice na tastaturi, aplikacije koje se mogu priključiti i aktivna zajednica.

13. Šećer

Razvijen kao inicijativa za interaktivno učenje za djecu, Sugar je još jedno besplatno desktop okruženje u slikama otvorenog koda. Razvijen u Python-u i GTK-u, Sugar je razvijen kao dio projekta One Laptop per Child (OLPC), od strane Sugar Labs u maju 2006.

Bio je to podrazumevani interfejs OLPC XO-1 sistema, sa kasnijim verzijama koje su pružale opciju ili Sugar ili GNOME. Razvijen je na 25 različitih jezika i objavljen pod GNU GPL, a najnovije izdanje je 0.120 u oktobru 2022.

Neke od njegovih karakteristika uključuju veliku jednostavnost u dizajnu, višeplatformsku prirodu jer je dostupna na glavnim distribucijama Linuxa, a također se može instalirati na Windows, Mac OS, itd., i lako se mijenja jer svako sa iskustvom u Pythonu može doprinijeti njegovom razvoju s tim što je njegov nedostatak nemogućnost obavljanja više zadataka što dovodi do smanjenja performansi.

Komponente koje čine Sugar Desktop okruženje su:

  • Metacity – Zadani upravitelj prozora.
  • Sugar Journal – Zadani upravitelj datoteka.
  • Pisanje – Zadani uređivač teksta.
  • Sugar-activity-imageviewer – Zadani preglednik slika.
  • sugar-activity-jukebox – Zadani video plejer.

Zaključak

Ovo su bila neka od lakih Linux desktop okruženja otvorenog koda. Ako imate na umu još nešto što želite da preporučite za dodatak ovoj listi, navedite nam to u komentarima i mi ćemo ga uvrstiti na našu listu ovdje.