Debian GNU/Linux rođendan: 23 godine putovanja i još uvijek brojimo...


16. kolovoza 2016, Debian projekt je proslavio svoju 23. godišnjicu, što ga čini jednom od najstarijih popularnih distribucija u svijetu otvorenog koda. Projekt Debian osmislio je i osnovao 1993. godine pokojni Ian Murdock. U to vrijeme Slackware je već bio izuzetno prisutan kao jedna od najranijih Linux distribucija.

Ian Ashley Murdock, američki softverski inženjer po profesiji, zamislio je Debian projekt, dok je bio student Sveučilišta Purdue. Projekt je nazvao Debian po imenu svoje tadašnje djevojke Debra Lynn (Deb) i njegovom imenu. Kasnije se oženio njome, a potom se razveo u januaru 2008.

Debian (kao Slackware) je bio rezultat nedostupnosti ažurirane Linux distribucije u to vrijeme. Ian je u jednom intervjuu rekao – „Pružanje prvoklasnog proizvoda bez profita bio bi jedini cilj Debian projekta. Čak ni Linux nije bio pouzdan i moderan to vrijeme. Sjećam se…. Premještanje datoteka između sistema datoteka i postupanje sa obimnim datotekama često bi rezultiralo panikom kernela. Međutim, projekat Linux je obećavao. Slobodna dostupnost izvornog koda i potencijal za koji se činilo da je kvalitativni. ”

Sjećam se...kao i svi drugi, htio sam riješiti problem, pokrenuti nešto kao UNIX kod kuće, ali to nije bilo moguće...ni finansijski ni pravno, u drugom smislu. Tada sam saznao za razvoj GNU kernela i njegovu nepovezanost s bilo kakvim pravnim pitanjima, dodao je.

Sponzorirala ga je Fondacija slobodnog softvera (FSF) u ranim danima kada je radio na Debianu, to je također pomoglo Debianu da napravi ogroman korak iako je Ian trebao završiti svoj diplomu i samim tim gotov FSF otprilike nakon godinu dana sponzorstva.

Povijest razvoja Debiana

  1. Debian 0.01 – 0.09 : Objavljen između kolovoza 1993. – prosinca 1993.
  2. Debian 0.91 – Objavljen u siječnju 1994. s primitivnim paketnim sustavom, bez ovisnosti.
  3. Debian 0.93 rc5 : ožujak 1995. To je prvo moderno izdanje Debiana, dpkg je korišten za instalaciju i održavanje paketa nakon instalacije osnovnog sustava.
  4. Debian 0.93 rc6: Izdan u studenom 1995. To je bilo posljednje izdanje, deselect se pojavio po prvi put – 60 programera je održavalo pakete u to vrijeme.
  5. Debian 1.1: Izdan u lipnju 1996. Kodno ime – Buzz, Broj paketa – 474, Upravitelj paketa dpkg, Kernel 2.0, ELF.
  6. Debian 1.2: Izdan u prosincu 1996. Kodno ime – Rex, broj paketa – 848, broj programera – 120.
  7. Debian 1.3: Izdan u srpnju 1997. Kodno ime – Bo, broj paketa 974, broj programera – 200.
  8. Debian 2.0: Izdan u srpnju 1998. Kodni naziv: Hamm, Podrška za arhitekturu – Intel i386 i Motorola 68000 serija, Broj paketa: 1500+, Broj programera: 400+, glibc uključen.
  9. Debian 2.1: Objavljen 09. ožujka 1999. Naziv koda – slink, podrška za arhitekturu Alpha i Sparc, apt je došao na slici, broj paketa – 2250.
  10. Debian 2.2: Objavljen 15. kolovoza 2000. Kodno ime – Potato, Podržana arhitektura – Intel i386, Motorola 68000 serija, Alpha, SUN Sparc, PowerPC i ARM arhitektura. Broj paketa: 3900+ (binarni) i 2600+ (izvor), broj programera – 450. Grupa ljudi je proučavala i došla je sa člankom pod nazivom Prebrojavanje krompira, koji pokazuje – kako napor slobodnog softvera može dovesti do moderan operativni sistem uprkos svim problemima oko njega.
  11. Debian 3.0: Objavljen 19. srpnja 2002. Kodno ime – woody, povećana podrška za arhitekturu – HP, PA_RISC, IA-64, MIPS i IBM, Prvo izdanje na DVD-u, Broj paketa – 8500+, Broj programera – 900+, Kriptografija.
  12. Debian 3.1: Izdanje 6. lipnja 2005. Kodno ime – sarge, Podrška za arhitekturu – isto kao woody + AMD64 – Neslužbeni port objavljen, Kernel – 2.4 qnd 2.6 serija, Broj paketa: 15000+, Broj programera: 1500+, paketi poput – OpenOffice Suite, Firefox pretraživač, Thunderbird, Gnome 2.8, kernel 3.3 Podrška za naprednu instalaciju: RAID, XFS, LVM, Modular Installer.
  13. Debian 4.0: Objavljen 8. travnja 2007. Kodno ime – etch, podrška za arhitekturu – isto kao sarge, uključujući AMD64. Broj paketa: 18.200+ Broj programera: 1030+, Grafički instalater.
  14. Debian 5.0: Objavljen 14. veljače 2009. Kodno ime – lenny, Podrška za arhitekturu – Isto kao prije + ARM. Broj paketa: 23000+, Broj programera: 1010+.
  15. Debian 6.0: Objavljen 29. srpnja 2009. Kodno ime – squeeze, Paket uključen: kernel 2.6.32, Gnome 2.3. Xorg 7.5, uključen DKMS, zasnovan na zavisnosti. Arhitektura: Ista kao prethodna + kfreebsd-i386 i kfreebsd-amd64, dizanje zasnovano na zavisnosti.
  16. Debian 7.0: Objavljen 4. maja 2013. Naziv koda: wheezy, Podrška za Multiarch, Alati za privatni oblak, Poboljšani instalacijski program, Repo treće strane treba ukloniti, multimedijalni kodek s punim mogućnostima, Kernel 3.2, Xen Hypervisor 4.1.4 Broj paketa: 37400+.
  17. Debian 8.0: Izdan 25. svibnja 2015. i kodno ime: Jessie, Systemd kao zadani init sistem, pokretan Kernel 3.16, brzo pokretanje, cgroups za usluge, mogućnost izolacije dijela servisa, 43000+ paketa. Sysvinit init sistem dostupan u Jessie.
  18. Debian 8.5: Objavljen 4. juna 2016

Napomena: Prvo izdanje jezgre Linuxa bilo je 5. listopada 1991., a početno izdanje Debiana 15. rujna 1993. >. Dakle, Debian postoji već 23 godine i radi Linux Kernel koji postoji već 25 godina.

Debian Facts

Godina 1994. potrošena je na organiziranje i upravljanje Debian projektom kako bi drugima bilo lako da doprinesu. Stoga ove godine nije bilo izdanja za korisnike, ali je bilo određenih internih izdanja.

Debian 1.0 nikada nije objavljen. Kompanija proizvođača CDROM-a pogrešno je označila neobjavljenu verziju kao Debian 1.0. Da bi se izbjegla zabuna, Debian 1.0 je objavljen kao Debian 1.1 i od tada je nastao samo koncept službenih CDROM slika.

Svako izdanje Debiana je lik Priče o igračkama.

Debian ostaje dostupan u staroj stabilnoj, stabilnoj, testnoj i eksperimentalnoj verziji, cijelo vrijeme.

Debian projekt nastavlja raditi na nestabilnoj distribuciji (kodnog naziva sid, prema zlom klincu iz Priče o igračkama). Sid je trajno ime za nestabilnu distribuciju i ostaje "Još uvijek u razvoju". Izdanje za testiranje trebalo je da postane sljedeće stabilno izdanje i trenutno nosi kodni naziv jessie.

Debian službena distribucija uključuje samo besplatni i OpenSource softver i ništa drugo. Međutim, dostupnost paketa contrib i non-free paketa omogućava instaliranje onih paketa koji su besplatni, ali njihove zavisnosti nisu licencirane besplatno (contrib) i paketa licenciranih pod neslobodnim softverom.

Debian je majka mnogih Linux distribucija. Neki od njih uključuju:

  1. Prokleti mali Linux
  2. KNOPPIX
  3. Linux Advanced
  4. MEPIS
  5. Ubuntu
  6. 64studio (Nije više aktivno)
  7. LMDE

Debian je najveća svjetska nekomercijalna distribucija Linuxa. Napisan je u C (32,1%) programskom jeziku i ostalo na 70 drugih jezika.

Izvor slike: linux-console.net

Debian projekt sadrži 68,5 milijuna stvarnih loc (redova koda) + 4,5 milijuna redaka komentara i razmaka.

Međunarodna svemirska stanica odbacila je Windows i Red Hat zbog usvajanja Debiana – Ovi astronauti koriste jedno izdanje unazad – sada „stisnu“ za stabilnost i snagu iz zajednice.

Hvala bogu! Ko bi čuo vrisak iz svemira na Windows Metro ekranu :P

Crna srijeda

20. novembra 2002. godine zapalio se Operativni centar mreže Univerziteta Twente (NOC). Vatrogasna služba odustala je od zaštite serverskog područja. NOC je ugostio satie.debian.org koji je uključivao sigurnost, arhivu izvan SAD-a, New Maintainer, osiguranje kvalitete, baze podataka – Sve je pretvoreno u pepeo. Kasnije je debian ponovo izgradio ove usluge.

The Future Distro

Sljedeći na listi je Debian 9, kodno ime – Stretch, što će imati tek treba otkriti. Najbolje tek dolazi, samo sačekajte!

Mnogo distribucija pojavilo se u žanru Linux Distro, a zatim je nestalo. U većini slučajeva bilo je zabrinjavajuće upravljanje kako postaje sve veće. Ali to svakako nije slučaj s Debianom. Ima stotine hiljada programera i održavatelja širom svijeta. To je jedan Distro koji je postojao od prvih dana Linuxa.

Doprinos Debiana u Linux ekosistemu ne može se izmjeriti riječima. Da nije postojao Debian, Linux ne bi bio tako bogat i jednostavan za korištenje. Debian je jedan od disto koji se smatra vrlo pouzdanim, sigurnim i stabilnim i savršenim izborom za web poslužitelje.

To je početak Debiana. Prešao je dug put i još traje. Budućnost je tu! Svijet je ovdje! Ako do sada niste koristili Debian, Što čekate. Samo preuzmite svoju sliku i počnite, mi ćemo biti tu ako upadnete u nevolje.

Debian početna stranica