6 razloga zašto je Linux bolji od Windowsa za servere

Server je kompjuterski softver ili mašina koja nudi usluge drugim programima ili uređajima, koji se nazivaju „klijenti“. Postoje različite vrste servera: web serveri, serveri baza podataka, serveri aplikacija, serveri računarstva u oblaku, serveri datoteka, mail serveri, DNS serveri i još mnogo toga.

Udio u korištenju operativnih sistema sličnih Unixu je tokom godina znatno poboljšan, pretežno na serverima, s Linux distribucijama na čelu. Danas veći procenat servera na Internetu i data centara širom sveta koristi operativni sistem zasnovan na Linuxu.

Pročitajte također: 5 razloga da instalirate Linux danas

Samo da biste dodatno shvatili moć Linuxa u pokretanju interneta, kompanije kao što su Google, Facebook, Twitter, Amazon i mnoge druge, sve imaju svoje servere koji rade na serverskom softveru zasnovanom na Linuxu. Čak i najmoćniji svjetski superkompjuter radi na operativnom sistemu baziranom na Linuxu.

Brojni su faktori koji su tome doprinijeli. U nastavku smo objasnili neke od glavnih razloga zašto je Linux serverski softver bolji od Windowsa ili drugih platformi za pokretanje serverskih računara.

1. Besplatno i otvorenog koda

Linux ili GNU/Linux (ako želite) je besplatan i otvorenog koda; možete vidjeti izvorni kod korišten za kreiranje Linuxa (kernel). Možete provjeriti kod da biste locirali greške, istražili sigurnosne propuste ili jednostavno proučili šta taj kod radi na vašim mašinama.

Osim toga, možete lako razviti i instalirati vlastite programe u Linux operativni sistem zbog brojnih dostupnih programskih interfejsa koji su vam potrebni. Uz sve gore navedene karakteristike, možete prilagoditi Linux operativni sistem na njegovim najosnovnijim nivoima, kako bi odgovarao potrebama vašeg servera za razliku od Windowsa.

2. Stabilnost i pouzdanost

Linux je baziran na Unixu, a Unix je originalno dizajniran da pruži okruženje koje je moćno, stabilno i pouzdano, ali jednostavno za korištenje. Linux sistemi su nadaleko poznati po svojoj stabilnosti i pouzdanosti, mnogi Linux serveri na Internetu rade godinama bez kvarova ili čak restartovanja.

Pitanje je šta zapravo čini Linux sisteme stabilnim. Postoje mnoge determinante koje uključuju upravljanje sistemskim i programskim konfiguracijama, upravljanje procesima, implementaciju sigurnosti između ostalog.

U Linuxu možete izmijeniti konfiguracijsku datoteku sistema ili programa i izvršiti promjene bez nužnog ponovnog pokretanja servera, što nije slučaj sa Windowsom. Takođe nudi efikasne i pouzdane mehanizme upravljanja procesima. U slučaju da se proces ponaša nenormalno, možete mu poslati odgovarajući signal koristeći komande kao što su kill, pkill i killall, čime se rješavaju sve implikacije na ukupnu performansu sistema.

Linux je takođe siguran, veoma ograničava uticaj spoljašnjih izvora (korisnika, programa ili sistema) koji mogu da destabilizuju server, kao što je objašnjeno dalje u sledećoj tački.

3. Sigurnost

Linux je bez sumnje najsigurniji kernel, čineći Linux bazirane operativne sisteme sigurnim i pogodnim za servere. Da bi bio koristan, server mora biti u stanju prihvatiti zahtjeve za usluge od udaljenih klijenata, a server je uvijek ranjiv tako što dozvoljava pristup svojim portovima.

Međutim, Linux implementira razne sigurnosne mehanizme za zaštitu datoteka i usluga od napada i zloupotreba. Možete osigurati usluge pomoću programa kao što su firewall (na primjer iptables), TCP omotači (da bi se omogućio i zabranio pristup servisu) i Security Enhanced Linux (SELinux) koji pomaže u ograničavanju resursa kojima usluga može pristupiti na serveru.

Pročitajte također: 5 razloga zašto mrzim Gnu/Linux

SELinux osigurava, na primjer, da HTTP server, FTP server, Samba server ili DNS server može pristupiti samo ograničenom skupu datoteka na sistemu kako je definirano kontekstima datoteka i dozvoliti samo ograničeni skup funkcija kako je definirano Booleanima.

Brojne distribucije Linuxa kao što su Fedora, RHEL/CentOS i neke druge se isporučuju sa SELinux funkcijom uključenom i omogućenom po defaultu. Međutim, možete onemogućiti SELinux privremeno ili trajno, ako je potrebno.

Sve u svemu, u Linuxu, prije nego što bilo koji sistemski korisnik/grupa ili program pristupi resursu ili izvrši datoteku/program, mora imati odgovarajuće dozvole, inače je svaka neovlaštena radnja uvijek blokirana.

4. Fleksibilnost

Linux je tako moćan i fleksibilan. Možete ga podesiti da zadovolji vaše potrebe servera: omogućava vam da radite šta god želite (ako je moguće). Možete instalirati GUI (grafički korisnički interfejs) ili jednostavno upravljati svojim serverom samo preko terminala.

Nudi hiljade uslužnih programa/alata koje možete birati za obavljanje takvih stvari kao što su pokretanje sistema i upravljanje uslugama, dodavanje korisnika, upravljanje umrežavanjem i diskovima, instaliranje softvera, praćenje performansi i općenito osiguranje i upravljanje vašim serverom. Takođe vam omogućava da odaberete da instalirate binarne datoteke ili da pravite programe iz izvornog koda.

Jedan od najmoćnijih standardnih programa prisutnih u Linuxu je shell, program koji vam pruža konzistentno okruženje za pokretanje drugih programa u Linuxu; pomaže vam u interakciji sa samim kernelom.

Važno je da Linux ljuska pruža praktične programske konstrukcije koje vam omogućavaju donošenje odluka, ponavljanje naredbi, kreiranje novih funkcija/uslužnih programa/alata i automatizirane dnevne zadatke administracije poslužitelja.

U osnovi, Linux vam daje apsolutnu kontrolu nad mašinom, pomažući vam da izgradite i prilagodite server baš onako kako želite (gdje je to moguće).

5. Hardverska podrška

Linux ima solidnu podršku za mješavinu računarskih arhitektura, kako na modernom tako i na umjereno starom hardveru. Ovo je jedan od najznačajnijih faktora koji Linux čini boljim od Windowsa za servere, odnosno ako imate mali budžet za nabavku hardvera.

Linux izvanredno podržava relativno stari hardver, na primjer stranica Slackware Linux je smještena na Pentium III, 600 MHz, sa 512 megabajta RAM-a. Listu podržanog hardvera i povezanih zahtjeva za određenu distribuciju možete pronaći na njihovim službenim web stranicama.

6. Ukupni troškovi vlasništva (TCO) i održavanja

Konačno, ukupni troškovi posedovanja i održavanja Linux servera su niži u odnosu na Windows server, u smislu naknada za licenciranje, kupovine softvera/hardvera i troškova održavanja, usluga sistemske podrške i administrativnih troškova.

Osim ako ne koristite vlasničku distribuciju Linuxa kao što je RHEL ili SUSE server Linux koji zahtijeva pretplatu, da biste dobili vrhunsku podršku i usluge, naići ćete na pristupačne troškove dok koristite Linux server.

Studije Robert Frances Group (RFG) i sličnih kompanija su u nedavnoj prošlosti otkrile da je Linux jeftiniji u tipičnom serverskom okruženju uporedivom sa Windowsom ili Solarisom, posebno za web implementacije.

Pročitajte također: 10 najboljih Linux serverskih distribucija u 2017

U zakljucku

Linux je danas postao strateška, efikasna i pouzdana platforma za poslovne sisteme u mnogim malim, srednjim i velikim kompanijama. Veći procenat servera koji napajaju Internet radi na operativnom sistemu baziranom na Linuxu, a to se pripisuje gore navedenim ključnim razlozima.

Koristite li Linux na svojim serverima? Ako jeste, recite nam zašto mislite da Linux nadmašuje Windows ili druge platforme za servere, putem obrasca za komentare ispod.