5 najboljih alata za arhiviranje komandne linije za Linux - 1. dio
U našem svakodnevnom životu nailazimo na arhivirane fajlove na svim platformama bilo Windows, Mac ili Linux. Postoji nekoliko aplikacijskih programa dostupnih za sve platforme za kreiranje arhivskih datoteka, kao i njihovo dekomprimiranje. Kada je u pitanju rad na Linux platformi, moramo se vrlo često baviti arhiviranim datotekama.
Ovdje u ovom članku ćemo raspravljati o alatima za arhiviranje dostupnim u standardnoj Linux distribuciji, njihovim karakteristikama, primjerima itd. Članak je podijeljen na dva dijela, svaki dio sadrži pet alata za arhiviranje komandne linije (tj. ukupno 10 najboljih arhiva komandne linije Alati).
Šta je arhivirana datoteka?
Arhivski fajl je komprimovani fajl koji se sastoji od jedne ili više kompjuterskih datoteka zajedno sa metapodacima.
Karakteristike arhiviranja
- Kompresija podataka
- Enkripcija
- Konkatenacija datoteka
- Automatska ekstrakcija
- Automatska instalacija
- Izvorni volumen i informacije o medijima
- File Spanning
- Kontrolni zbroj
- Informacije o strukturi imenika
- Ostali metapodaci (podaci o podacima)
- Otkrivanje greške
Područje primjene
- Čuvajte sistem kompjuterskih datoteka zajedno sa metapodacima.
- Korisno za lokalni prijenos datoteka.
- Korisno za prijenos datoteka preko weba.
- Aplikacija za pakovanje softvera.
Korisna aplikacija za arhiviranje na standardnoj Linux distribuciji slijedi:
1. tar naredba
tar je standardni UNIX/Linux alat za arhiviranje. U svojoj ranoj fazi to je bio program za arhiviranje trake koji se postepeno razvija u paket za arhiviranje opće namjene koji je sposoban za rukovanje arhivskim datotekama svake vrste. tar prihvata mnogo filtera za arhiviranje sa opcijama.
tar opcije
- -A : Dodajte tar fajlove postojećim arhivama.
- -c : Kreirajte novi arhivski fajl.
- -d : Uporedite arhivu sa određenim sistemom datoteka.
- -j : bzip arhivu
- -r : dodati fajlove postojećim arhivama.
- -t : lista sadržaja postojećih arhiva.
- -u : Ažuriraj arhivu
- -x : Izdvojite datoteku iz postojeće arhive.
- -z : gzip arhivu
- –izbriši : Izbrišite fajlove iz postojeće arhive.
tar Primjeri
Kreirajte datoteku tar arhive.
tar -zcvf name_of_tar.tar.gz /path/to/folder
Dekomprimirajte datoteku tar arhive.
tar -zxvf Name_of_tar_file.tar.gz
Za detaljnije primjere pročitajte 18 primjera naredbi Tar u Linuxu.
shar Command
shar što je skraćenica za Shell arhiva je shell skripta, čije će izvršenje kreirati datoteke. shar je samoraspakujuća arhivska datoteka koja je naslijeđeni uslužni program i treba mu Unix Bourne Shell za raspakivanje datoteka. shar ima prednost što je običan tekst, ali je potencijalno opasan, budući da daje izvršnu datoteku.
shar options
- -o : Sačuvajte izlaz u arhivskim datotekama kako je navedeno u opciji.
- -l : Ograničite izlaznu veličinu, kako je navedeno, u opciji, ali je nemojte dijeliti.
- -L : Ograničite izlaznu veličinu, kako je navedeno, u opciji i podijelite je.
- -n : Naziv arhive koji će biti uključen u zaglavlje shar fajlova.
- -a : Dozvoli automatsko generiranje zaglavlja.
Napomena: Opcija '-o' je potrebna ako je '-l' ili ' Opcija -L' se koristi i opcija '-n' je potrebna ako se koristi opcija '-a'.
shar Primjeri
Kreirajte datoteku shar arhive.
shar file_name.extension > filename.shar
Raspakujte shar arhivski fajl.
unshar file_name.shar
3. ar komanda
ar je uslužni program za kreiranje i manipulaciju arhivama, koji se uglavnom koristi za biblioteke binarnih objekata. ar je skraćenica za arhiver koji se može koristiti za kreiranje arhive bilo koje vrste za bilo koju svrhu, ali je uglavnom zamijenjen sa 'tar' i danas se koristi samo za kreiranje i ažuriranje datoteka statičke biblioteke.
ar opcije
- -d : Izbrišite module iz arhive.
- -m : Premjestite članove u arhivu.
- -p : Odštampajte određene članove arhive.
- -q : Brzo dodavanje.
- -r : Umetnite člana datoteke u arhivu.
- -s : Dodajte indeks u arhivu.
- -a : Dodajte novi fajl postojećim članovima arhive.
ar Primjeri
Kreirajte arhivu pomoću alata 'ar' sa statičkom bibliotekom recimo 'libmath.a' sa ciljnim datotekama 'oduzimanje' i 'podjela' kao.
ar cr libmath.a substraction.o division.o
Za izdvajanje 'ar' arhivske datoteke.
ar x libmath.a
4. cpio
cpio je skraćenica za Kopiraj u i van. Cpio je arhivator datoteka opće namjene za Linux. Aktivno ga koristi RedHat Upravitelj paketima (RPM) i u initramfs Linux kernela, kao i važan alat za arhiviranje u Apple Computer's Installer (pax).
cpio opcije
- -0 : Pročitajte listu imena datoteka koja se završava nultim znakom umjesto novim redom.
- -a : Poništi vrijeme pristupa.
- -A : Dodati.
- -b : zamjena.
- -d : Napravite imenike.
cpio Primjeri
Kreirajte 'cpio' arhivsku datoteku.
cd tecmint
ls
file1.o file2.o file3.o
ls | cpio -ov > /path/to/output_folder/obj.cpio
Za raspakivanje cpio arhivske datoteke.
cpio -idv < /path/to folder/obj.cpio
5. Gzip
gzip je standardni i široko korišteni uslužni program za kompresiju i dekompresiju datoteka. Gzip dozvoljava spajanje datoteka. Kompresijom datoteke pomoću gzip-a, izlazi tarball koji je u formatu „*.tar.gz“ ili „*.tgz“.
gzip opcije
- –stdout : Proizvodi izlaz na standardni izlaz.
- –to-stdout : Proizvodi izlaz na standardni izlaz.
- –dekomprimirati : Dekomprimirati datoteku.
- –dekomprimirati : Dekomprimirati datoteku.
- -d : Dekomprimirajte datoteku.
- -f : Prisilna kompresija/dekompresija.
gzip Primjeri
Kreirajte 'gzip' arhivski fajl.
tar -cvzf name_of_archive.tar.gz /path/to/folder
Za izdvajanje 'gzip' arhivske datoteke.
gunzip file_name.tar.gz
Gornja naredba mora biti proslijeđena nakon čega slijedi naredba ispod.
tar -xvf file_name.tar
Napomena: Arhitektura i funkcionalnost 'gzip' otežavaju oporavak oštećene datoteke 'gzipirane tar arhive'. Savjetuje se da napravite nekoliko rezervnih kopija gzipiranih važnih datoteka, na različitim lokacijama.
To je sve za sada. U našem sljedećem članku ćemo raspravljati o drugim aplikacijama za kompresiju i dekompresiju, dostupnim za Linux. Do tada ostanite sa nama i povezani na Tecmint. Ne zaboravite nam dati svoje vrijedne povratne informacije u odjeljku za komentare ispod.